Marijana Mandić i Iris Spajić, Filozofski fakultet Osijek
Na FFOS-u su na Odsjeku za njemački jezik i književnost zaposlene dvije doktorandice u suradničkom zvanju asistentica: kroz krovni je projekt ASKiNS21 zaposlena doktorandica Iris Spajić od svibnja 2021. godine, a doktorandica Marijana Mandić od listopada 2021. godine kroz Projekt razvoja karijere mladih istraživača, DOK-2021-02-5932.
Spajić i Mandić na FFOS-u pohađaju poslijediplomski studij Književnost i kulturni identitet. Spajić piše disertaciju na temu „Kriza obitelji u drami prve četvrtine 21. stoljeća“ u kojoj će analizirati disfunkcionalne obitelji. Uzevši u obzir važnost obitelji u društvu, ne čudi da se u suvremenoj književnosti sve češće može primijetiti tematizacija kriznih odnosa u obitelji. Može se reći da su obitelji „u samo nekoliko generacija […] pod utjecajem šireg društvenog konteksta doživjele velike promjene u svojoj strukturi, ulogama, zadaćama, funkcijama, što se odrazilo na međusobne odnose i sustav obiteljskih vrijednosti“ (Jurčević Lozančić: „Redefining the Educational Role of the Family”). Sukobu u suvremenoj obitelji, ali i njezinom rasapu i krizi, doprinose čimbenici poput bolesti, kriminala, samoubojstva, ovisnosti, nezainteresiranosti, lošeg odgoja i obrazovanja te narušenih odnosa među članovima obitelji. Vodeći računa o spomenutim čimbenicima, uz pomoć socioloških modela analize, istražit će se kako je kriza prikazana u suvremenim dramama hrvatskog, engleskog i njemačkog govornog područja. Fokus istraživanja bit će stavljen na obitelji u kojima se pojavljuje dvoje partnera i dijete/djeca te eksplicitan prikaz krize, odnosno postojanje vidljivog verbalnog ili fizičkog sukoba. Cilj je istraživanja na temelju odabranog korpusa drama s hrvatskog, engleskog i njemačkog govornog područja nastalih u prvoj četvrtini 21. stoljeća proučiti, opisati i sistematizirati vrste i uzroke krize obitelji te način na koji protagonisti (ne) reagiraju na krizu.
U disertaciji „Kriza grada i građanske svijesti u suvremenoj prozi” Mandić će istraživati nestabilne, odnosno krizne, fenomene grada i građanske svijesti. Grad kao urbano područje dom je velikom dijelu stanovništva koje zahtijeva uravnoteženu kvalitetu življenja i jednake mogućnosti za sve. I dok grad može biti privlačan kao Osijek u sjećanjima Nenada Rizvanovića: „Osijek je grad koji odmah pokaže svoje najprijateljskije. Ljudi se strašno lako asimiliraju jer prvo vide taj opušteni, simpatični, prijateljski mentalitet“ (Intervju 25.11.2021., Zagreb, on može biti i uzrokom nezadovoljstva, sukoba pa naposlijetku i bijega. Činjenica je da digitalizacija, urbanizacija i globalizacija pružaju urbanom području mnoge prilike, ali i zahtjeve koje urbani grad ne uspijeva uvijek adekvatno riješiti. Nezaposlenost, siromaštvo, zagađenje okoliša, akumulacija otpada, samo su neke od kriza koje guše suvremeni grad. U disertaciji će se analizirati prikaz grada u suvremenoj prozi hrvatskog, engleskog i njemačkog govornog područja, ali i prikaz likova u kontekstu njihove reakcije, afirmacije ili subverzije kriznog stanja i načina prevladavanja krize. Tijekom prve projektne godine utvrđeno je da su u proznoj književnosti kao mjesta radnje dominantni velegradovi poput Zagreba, Londona, Beča, Berlina, Dublina i drugih, a u disertaciji će se osim grada kao žarišta krize promatrati i prikaz struktura moći te uzroci nastanka krize koji mogu biti društveni, politički, gospodarski, ekološki i socijalni.
Rezultati:
Bibliografija “Grad u suvremenoj prozi” Marijane Mandić